Pazin -4.5°C u 23:51 sati

Pazin - Beram - Pazin

Staza od Pazina do Berma preko Gortanovog brijega, sa povratkom u Pazin preko visoravni Santarija i vodopada Pazinski krov. Označena je u cijeloj dužini oznakama 611, međutim, dio oznaka na terenu je u međuvremenu uništen, pa preporučamo da i za povratak u Pazin slijedite crveno - bijele planinarske markacije ili da koristite GPS navigaciju. Prvi dio staze, do skretanja prema Santariji, označen je osim oznakama 611, i crveno bijelim planinarskim markacijama. Staza je najvećim dijelom u hladovini, a koristi makadamske i šumske puteve. Prohodnost staze je dobra, provjerena je i pokošena u suradnji sa Planinarskim društvom "Pazinka" 30. svibnja 2016.

Opis staze

Na stazu Pazin - Beram - Pazin krećemo iz turističkog ureda u Pazinu gdje se možemo opskrbiti potrebnim informativnim materijalima o stazi i o Bermu, prolazimo uz Pazinski kaštel, mostom preko Pazinske jame, uz kompleks nekadašnje tvornice Pazinka, nakon koje se makadamskom cestom penjemo na Gortanov brijeg. Odmah nakon Gortanovog brijega staza skreće lijevo na poljski put (oznake 611), koji nas vodi uz livade, po rubu šume, te na kraju šumskim putem silazimo prema Bermu, gdje izbijamo na asfalt između Berma (lijevo) i crkvice Sv. Marija na Škriljinah (desno). Prije nastavka puta osvježenje možemo potražiti u Bermu u konobi "Vela Vrata" ili u vinariji obitelji Baćac. Za posjete crkvici sv. Marija na Škriljinah (freske "Ples mrtvaca" iz 1474) obratit ćemo se na kućni br. 38 kod obitelji Šestan. Od crkvice nastavljamo dalje makadamskom cestom koja se isprva blago, a kasnije sve strmije uzdiže na Findrlov brijeg. Tu se križa više planinarskih staza pa moramo biti oprezni na svakom od brojnih šumskih raskršća, sve dok nas na jednom od njih oznaka 611 ne usmjeri lijevo, van označene planinarske staze. Od tuda nadalje nema više crveno bijelih planinarskih oznaka, već samo oznake 611 na raskrščima. Staza slijedi kolski put, djelomično popločen kamenjem , koji vodi nizbrdo u Pazin. Po dolasku na široki makadam skrećemo lijevo, a zatim ubrzo desno na traktorski put koji postaje sve uži i uži i na kraju izbija na vodopad Pazinski krov, gdje prelazimo potok i ubrzo dolazimo u Pazin.

Gortanov brijeg

Već se 1177. spominje na ovome brijegu samostan Svetog Mihovila, koji je u 14 stoljeću već napušten i dodijeljen lokalnim plemićima. Istarski razvod navodi da je desakralizirani samostan služio kao utočište pićanskom biskupu Drmitoru u vrijeme nerodnih godina u Pićnu, pa je moguće da je baš to samostan u kojem je boravio i Dante Alighieri tijekom svog boravka u Istri. Pogled na Pazinsku jamu sa Goranovog brijega istovjetan je Danteovom opisu ulaska u Pakao: pitoma dolina kroz koju teče rječica, koja dolazi do okomite stijene i tu ponire u zemlju. Brijeg se u 15. stoljeću naziva Kršanski brijeg, po svom vlasniku Andriji Kršanskom koji je bio kapetan Pazina i Trsta. U prvoj polovini 17. stoljeća tu žive njihovi nasljednici plemići Tolzay, koji iz temelja obnavljaju crkvicu. Njih naslijeđuju Cavalieri, zatim Calligarich-i, Weissenhausi, pa Camus-i koji su imali posjed do 1945. Danas većinu ovog povijesnog gospodarskog kompleksa koristi AZRRI (Agencija za ruralni razvoj Istre) koja je u dijelu prostora uredila Edukacijsko gastronomski centar Istre, a sjeverno od postojećeg naselja dograđen je gospodarski kompleks u koji će se smjestiti osnovno stado istarskog goveda ("boškarin") na čijoj zaštiti AZRRI radi više godina.

Beram

Beram je jedno od naselja sa najdužim kontinuitetom naseljenosti u Istri. Istraživanja pretpovijesne nekropole na južnim obroncima Berma pokazala su sa sigurnošću da je ovdje postojalo naselje još u željezno doba. Stožasti brežuljak ponad plodne doline bio je idealno mjesto za naselje gradinskog tipa, okruženo jednostavnim grubim zidom koji je slijedio konfiguraciju terena. Na ruševinama tih zidina dozidavala su se kasnije rimska utvrđenja i srednjovjekovni kašteli. I danas je u Bermu sačuvan zrakasti raspored ulica utemeljen u neka pradavna vremena. Istraživanja beramske nekropole 1883. godine bila su prva prava arheološka istraživanja u Istri te su dala obiman materijal kojim je rasvijetljeno ne samo pretpovijesno razdoblje Berma, već i čitave Istre. U srednjem je vijeku Beram utvrda na drugoj liniji obrane Pazinske knežije, te je beramski kaštel igrao važnu ulogu, ali je zbog toga trpio i česte napade i razaranja. Beram je bio jedan od najvažnijih centara srednjovjekovne glagoljaške pismenosti. Kod beramskih su popova glagoljaša dolazili na naukovanje đaci (žakani) iz velikog djela Istre. Svjedočanstva o tome ostavili su upisana glagoljicom na marginama beramskih liturgijskih knjiga ili urezana oštrim predmetom na freskama ukrašenom zidu crkvice Sv. Marija na Škriljinah. Crkva sv. Marije na Škriljinah na groblju 1 km sjeveroistočno od Berma, čuva u svojoj unutrašnjosti ciklus fresakaa Vincenta iz Kastva iz 1474., među kojima je najpoznatija freska "Ples mrtvaca" >>> više

Sv. Marija na Škriljinah

Crkva sv. Marije na Škriljinah na groblju 1 km sjeveroistočno od Berma, čuva u svojoj unutrašnjosti jedno od najvrijednijih ostvarenja istarskog srednjevjekovnog slikarstva. Dobro sačuvane kasnogotičke freske prekrivaju gotovo u potpunosti unutrašnje zidove crkve, a djelo su majstora Vincenta iz Kastva. Slike su rađene po narudžbi beramske bratovštine sv. Marije, tako da je glavnina prostora na slikama posvećena scenama iz Marijinog i Isusovog života. Najsnažniji dojam pobuđuje freska Ples mrtvaca gdje ruku pod ruku sa smrti plešu pred našim očima kraljevi, trgovci, kardinali, pa i sam Papa. U XVIII. st., u razdoblju baroka, crkvica je proširena i renovirana, pri čemu je oštećen ili uništen dio fresaka. Sve su freske tada prefarbane i sakrivene, a ponovno su otkrivene i restaurirane 1913. godine.

Pazinski krov

Pazinski krov je manji od dva slična vodopada na Pazinčici. U sušno doba godine najčešće nema vode u jezercu pod vodopadom, ali neka nas to ne razočara. Za promjenu imamo priliku iz suhog jezera ispod vodopada dobro promotriti ostatke mlina koji se nalazio pod samim slapom. Mlin Fotzlapum (= pod slapom ?) spominje se u Urbaru Pazinske knežije još 1498, kada je bio u vlasništvu nekog Gregora Prechenstaina, dok je kasnije bio u vlasništvu plemićke porodice Rapicio. Mlin je djelomično bio usječen u stijenu i naslonjen na nju, a žito se donosilo i brašno odnosilo sa njegove gornje strane, gdje se danas nalaze drvene stepenice kojima se uspinjemo iz kanjona. Ako je jezero suho imamo priliku vidjeti ostatke sva četiri zida nekadašnjeg mlina, dok je dno jezera prepuno ljudskom rukom obrađenog kamenja od kojeg je mlin bio sagrađen. Na jednom ćemo kamenu, koji je inače ispod površine vode, zamijetiti ucrtana polja prastare igre „mlin“ kojom su si mlinari očito kratili vrijeme. Dva mlinska kamena su nedavno izvučena iz jezera i postavljena pored stepenica, da budu vidljivi čitave godine, a nekoliko je većih komada klesanog kamena, koji su pripadali mlinu upotrebljeno za popravak prijelaza preko potoka.

Karta staze A4 (pdf)

Stazu održava


Drugi dio staze, od skretanja za Santariju do Pazina održava TZ središnje Istre.

Povezane staze
Dnevnik održavanja staze

25.05.2015. - pokošen dio staze oko Pazinskog krova
07.06.2015. - pokošen dio staze od Gortanovog brijega prema Bermu (sponzor Goldfren, Pazin)
23.06.2015. - provjera stanja putokaza i popravak putokaza u drugom dijelu staze

Copyright Central Istria 2018.