Pazin -4.8°C u 00:06 sati

Po pazinskih bregi

Staza "Po Pazinskih bregi" vodi od Pazina na Gortanov brijeg, pa nastavlja prema sjeveru - vrhovima brežuljaka koji okružuju Pazinsku kotlinu, te se kružno, preko zaselaka Bani i Dušani vraća u Pazin. U kombinaciji sa stazom Pazin - Beram - Pazin ruta se može skratiti ili produljiti. 

Opis staze

Krećemo iz turističkog ureda u Pazinu gdje se možemo opskrbiti potrebnim informativnim materijalima o stazi te prolazimo uz Pazinski kaštel, mostom Vršić preko grotla Pazinske jame, uz kompleks nekadašnje tvornice Pazinka. Nakon toga se makadamskom cestom penjemo na Gortanov brijeg, nakon kojeg se lijevo odvaja staza prema Bermu (isto označena planinarskim oznakama i znakovima sa brojkom 611), a mi nastavljamo pravo. Oba kraka staze susreću se ponovno na Findrlovom brijegu do kojeg mi imamo 3 kilometra, a oni koji idu u posjet Bermu nešto više od 5 km. Još 3 kilometra dalje je vidikovac Dibovljak odakle se pruža pogled na područje jezera Butonige i gdje se staza križa sa dionicom Pazinskog planinarskog puta. Nakon Dibovljaka staza se blago spušta prema zaseoku Bani, pa nakon zaseoka Dušani dolazi na asfaltnu cestu Pazin - Kršikla. I tom cestom, ako krenemo desno, možemo se do Pazina, međutim bolje je po dolasku na asfalt odmah nakon 50 m skrenuti desno na makadamski put koji nas vodi kroz dolinu Pazinčice preko predjela Loke, uz sklonište za napuštene životinje na Rijavac gdje skrećemo lijevo za Pazin.

Route 3,112,181 - powered by www.wandermap.net
Gortanov brijeg

Već se 1177. spominje na ovome brijegu samostan Svetog Mihovila, koji je u 14. stoljeću već napušten i dodijeljen lokalnim plemićima. Istarski razvod navodi da je desakralizirani samostan služio kao utočište pićanskom biskupu Drmitoru u vrijeme nerodnih godina u Pićnu, pa je moguće da je baš to samostan u kojem je boravio i Dante Alighieri tijekom svog boravka u Istri. Pogled na Pazinsku jamu sa Goranovog brijega istovjetan je Danteovom opisu ulaska u Pakao: pitoma dolina kroz koju teče rječica, koja dolazi do okomite stijene i tu ponire u zemlju. Brijeg se u 15. stoljeću naziva Kršanski brijeg, po svom vlasniku Andriji Kršanskom koji je bio kapetan Pazina i Trsta. U prvoj polovini 17. stoljeća tu žive njihovi nasljednici plemići Tolzay, koji iz temelja obnavljaju crkvicu. Njih naslijeđuju Cavalieri, zatim Calligarich-i, Weissenhausi, pa Camus-i koji su imali posjed do 1945. Danas većinu ovog povijesnog gospodarskog kompleksa koristi AZRRI (Agencija za ruralni razvoj Istre) koja je u dijelu prostora uredila Edukacijsko gastronomski centar Istre, a sjeverno od postojećeg naselja dograđen je gospodarski kompleks u koji će se smjestiti osnovno stado istarskog goveda ("boškarin") na čijoj zaštiti AZRRI radi više godina.

Vidikovac Dibovljak
Dušani

Copyright Central Istria 2018.