Pazin 24.4°C u 10:24 sati

Beram

Beram je jedno od naselja sa najdužim kontinuitetom naseljenosti u Istri. Istraživanja pretpovijesne nekropole na južnim obroncima Berma pokazala su sa sigurnošću da je ovdje postojalo naselje još u željezno doba. Stožasti brežuljak ponad plodne doline bio je idealno mjesto za naselje gradinskog tipa, okruženo jednostavnim grubim zidom koji je slijedio konfiguraciju terena. Na ruševinama tih zidina dozidavala su se kasnije rimska utvrđenja i srednjovjekovni kašteli. I danas je u Bermu sačuvan zrakasti raspored ulica utemeljen u neka pradavna vremena.

Beramska gradina je u svojoj prvoj fazi (do VII stoljeća prije Krista) obuhvaćala otplilike područje koje naselje zauzima i danas. I danas isti ulazi u naselje nose ime Vela i Mala vrata. Izvan gradine, na južnoj strani brda, bila je nekropola - mjesto gdje se zakapalo i spaljivalo pokojnike. Kako se kroz vrijeme gradina širila i na južnu stranu i nekropola se pomicala izvan zidina.

Beram u pretpovijesti

Istraživanja beramske nekropole 1883. godine bila su prva prava arheološka istraživanja u Istri te su dala obiman materijal kojim je rasvijetljeno ne samo pretpovijesno razdoblje Berma, već i čitave Istre. Neovisno jedan od drugoga su arheolozi Carlo Marchesetti, Karl Moser i Andrea Amoroso istražili više od 170 grobova, a nalaze su pohranili u bečkim i tršćanskim muzejima. U nekropoli su na posebnom mjestu spaljivani posmrtni ostaci, da bi se nakon toga pepeo u urnama (žarama) polagao u pravokutne niše dubine do 60 cm udubljene ponekad i u živoj stijeni koje su pokrivane kamenim pločama.

Zajedno s ostacima pokojnika u grobove su polagani i razni prilozi na temelju kojih se može zaključiti da je u prapovijesno doba stanovništvo Berma živjelo u organiziranim zajednicama koje su obrađivale zemlju i bavile se sakupljanjem plodova i stočarstvom. Uzgajali su konje, goveda, ovce i svinje, ne samo kao izvor mlijeka i mesa već i za izradu odjevnih predmeta i tkanje. Zanimljivo je da su pronađeni ostaci ljuštura morskih školjaka donesenih sa obale mora, a da su se bavili i lovom pokazuju nalazi kostiju jelena i srndaća.

Beram - srednovjekovna utvrda na drugoj liniji obrane Pazinske knežije

U pisanim se dokumentima Beram spominje prvi put 911. godine u darovnici kralja Berengara tršćanskom biskupu. U srednjem je vijeku utvrđen bedemima nad kojima se uzdizala četverokutna kula stražara na mjestu današnje župne crkve iz koje je postojao tajni podzemni prolaz do pećine Jamorine uz potok u podnožju brijega.

Iako je u crkvenom smislu pripadao Porečkoj biskupiji Beram je bio sastavni dio posjeda goričkih grofova a kasnije Pazinske knežije i imao je status kaštela, a od 1578. status gradića. U mnogobrojnim ratnim sukobima između Pazinske knežije koja je obuhvaćala središnji dio Istre s centrom u Pazinu i Venecije koja je gospodarila susjednim Motovunom i čitavom istarskom obalom beramski je kaštel igrao važnu ulogu, ali je zbog toga trpio i česte napade i razaranja.

Beram - važno glagoljaško središte

Beram je bio jedan od najvažnijih centara srednjovjekovne glagoljaške pismenosti. Kod beramskih su popova glagoljaša dolazili na naukovanje đaci (žakani) iz velikog djela Istre. Svjedočanstva o tome ostavili su upisana glagoljicom na marginama beramskih liturgijskih knjiga ili urezana oštrim predmetom na freskama ukrašenom zidu crkvice Sv. Marija na Škriljinah. Iz Berma potječe nekoliko iluminiranih glagoljskih rukopisa iz XIII. i XIV.st., među kojima je fragment homilijara (zbirke propovijedi) i bogato oslikani misal i brevijar iz XIV. st.

Župna crkva Sv. Martina

Malo je poznato da župna crkva Sv. Martina u Bermu pregrađena u neoromaničkom stilu početkom XX stoljeća ima iza današnjeg glavnog oltara potpuno sačuvano gotičko svetište jedne starije crkve iz 1431. sa freskama koje su starije od onih na Škriljinah. U tom se svetištu čuva i krstionica sa glagoljskim natpisom dok je u zid ugrađen kameni kasnogotički reljef s likom Sv. Martina izrađen u pučkoj maniri. Oltarnu sliku na platnu u novom dijelu crkve naslikao je hrvatski slikar Celestin Medović u XIX.st.

Sv. Marija na Škriljinah

Crkva sv. Marije na Škriljinah na groblju 1 km sjeveroistočno od Berma, čuva u svojoj unutrašnjosti jedno od najvrijednijih ostvarenja istarskog srednjevjekovnog slikarstva. Dobro sačuvane kasnogotičke freske prekrivaju gotovo u potpunosti unutrašnje zidove crkve, a djelo su majstora Vincenta iz Kastva. Slike su rađene po narudžbi beramske bratovštine sv. Marije, tako da je glavnina prostora na slikama posvećena scenama iz Marijinog i Isusovog života.

Najsnažniji dojam pobuđuje freska Ples mrtvaca gdje ruku pod ruku sa smrti plešu pred našim očima kraljevi, trgovci, kardinali, pa i sam Papa. U XVIII. st., u razdoblju baroka, crkvica je proširena i renovirana, pri čemu je oštećen ili uništen dio fresaka. Sve su freske tada prefarbane i sakrivene, a ponovno su otkrivene i restaurirane 1913. godine.

Za ljubitelje pješačenja

Beram i Pazin povezani su kružnom pješačkom stazom označenom crveno - bijelim planinarskim markacijama. U Pazinu staza započinje kod Turističkog ureda, prolazi uz Kaštel, preko mosta Pazinske jame, te nakon tvornice skreće desno uzbrdo cestom do Gortanovog brijega. Nakon Gortanovog brijega jedan odvojak staze vodi lijevo za Beram, a drugi nastavlja kružno po hrptu brijega do sela Dušani i vraća se u Pazin.  

Ukoliko iz Berma krećete pješke za Pazin možete odabrati kraću ili dužu stazu. Kraća staza započinje u dolini između Berma i Škriljina na odvojku puta koji skreće kroz šumu na Gortanov brijeg. Dužu stazu možete slijediti bijelim putem koji započinje kod crkve Sv. Marija na Škriljinah i blago se uzdiže do Findrlovog brijega te vas preko sela Dušani vodi do Pazina.

Lokalna gourmet lista

Restorani, konobe, pizzerije

Medene točke

Beram Info

Sonja Šestan, Beram 38, tel. (052) 622 903;  beram@central-istria.com

ISTARSKI PREHRAMBENI PROIZVODI I SUVENIRNICA "Terra Magica", Beram 17, 099 679 2230

Planirajte posjet Bermu

Za posjet crkvici Sv. Marije na Škriljinah potrebno se obratiti u Župni ured Tinjan (tel. 626 016) ili direktno ključarici gđi. Sonji Šestan na adresi Beram 38 (tel. 622 903) barem pola sata prije dolaska u Beram. Prijedlog plana razgledavanja:

  • Pješačenje od Podberma do Berma 15 min
  • Razgledavanje Berma 20 min
  • Pješačenje od Berma do Škriljina 10 min
  • Razgledavanje crkve Sv Marija na Škriljinah 20 min
  • Pješačenje do Podberma 20 min

Korisne napomene

Za organizirane posjete autobusom: autobusom se može stići sve do crkvice Sv. Marije na Škriljinah gdje je asfaltirano okretište. Vijugava cesta od Podberma do Berma može u slučaju najvećih autobusa predstavljati problem manje iskusnim vozačima, naročito prilikom povratka. Konzultirajte se prije polaska sa svojim vozačem. Prilikom dolaska autobusa u Beram najbolje je da autobus skrene na prvu asfaltiranu cestu lijevo (kod križa) i tu stane dok vam se ne priključi ključarica. 

Za posjetioce koji koriste redovne autobusne linije:
U Podbermu staju svi autobusi na linijama Pazin - Poreč i Pazin - Motovun. Vozni red autobusa naći ćete ovdje.

Copyright Central Istria 2014. - 2017.