Pazin -0.1°C u 07:30 sati

Cerovlje

Dobrodošli u brdovitu Istru

Cerovlje je središnje naselje prostrane općine koja se proteže brežuljkastim krajolikom sjeveroistočno od Pazina, a u svom sastavu ima brojne zaseoke i nekoliko većih ruralnih naselja: Draguć, Grimaldu, Gologoricu, Paz, Borut, Pazinske Novake...
Takva su prirodna obilježja uzrok svih posebnosti ovog područja, kako kroz povijest, tako i danas. Nepristupačnost i izoliranost bili su razlog su slabog ili nikakvog utjecaja Rima na ovaj daleki kutak svoje provincije.

Neprohodne gudure na istoku, ojačane pažljivo raspoređenim obrambenim utvrdama (Gradina, Paz, Šabec, kasnije Belaj, Posrt) u srednjem su vijeku činile neosvojivu granicu kojom je istarski markgrof  štitio područje svoje vlasti, zajedno sa Boljunom, Lupoglavom, Ročem, Črnim i Belim gradom na sjeveru, te Letajem, Barbanom, Rakljem i Sutivancem na jugu. Sporo dopiranje svih mijena moderne civilizacije u zabačena sela, koja sve do nedavno nisu imala ni kvalitetne prometnice utjecalo je na depopulaciju i potpuno napuštanje nekih naselja, ali i na očuvanje brojnih etnoloških posebnosti i načina života, koji je u drugim krajevima Istre već odavno postao prošlost. Ako tražite pravu ruralnu Istru – tu ste.

Cerovlje

Cerovlje je općinsko središte nastalo na važnom prometnom pravcu ceste koja je povezivala Istru i Rijeku, a još je veći značaj dobilo 1876. izgradnjom željezničke pruge Divača – Pula. Naselje je na mjestu današnjeg postojalo već u 13. stoljeću, kada ovim krajem vladaju akvilejski patrijarsi. Međutim, prvi se put izrijekom, kao Cerovlje, spominje 1325. u Istarskom razvodu, a u Urbaru pazinske grofovije iz 1498. nalazimo ga kao Czerolach.

 

Više o Cerovlju na službenim stranicama Općine Cerovlje 

Draguć

Draguć je najpoznatiji gradić u općini Cerovlje, udaljen 8 kilometara od Cerovlja, na cesti prema Buzetu. Zbog svoje slikovitosti i očuvanosti arhitekture često "glumi" u domaćim i stranim filmovima i serijama, pa mu se tepa "istarski Hollywood". Poznat je i po vrijednim freskama u crkvi sv. Elizeja i u crkvi Sv. Roka, zbirci sakralnih umjetnina u crkvi Blažene Djevice Marije sv. Krunice, po oltarnoj pali slikara Veneria Trevisana u župnoj crkvi sv. Križa, po bogatoj glagoljaškoj baštini (brevijari, matične knjige, notarski protokoli) koja se danas čuva u domaćim i stranim muzejima i arhivima. 

 

>>> više

Belaj

Ladanjski dvorac - kaštel s arkadnim dvorištem, danas okružen vinogradima, sagradila je u 17. st. plemićka obitelj Barbo, kao zamjenu za porušeni obližnji kaštel Šabec ili Posrt. Postojao je tu još i stariji kaštel Sv. Martina, koji se spominje još u 11. stoljeću, a pripadao je nizu obrambenih utvrda koji se protezao od Lupoglava i Črnoga grada na sjeveru do utvrde Letaj na jugu. Iz arkadnog unutrašnjeg dvorišta ulazi se u dvorsku kapelu Sv. Henrika u kojoj se čuvaju vrijedni nadgrobni spomenici iz razrušenog pavlinskog samostana sv. Marije na Jezeru među kojima su nadgrobna ploča pazinskog i tršćanskog kapetana Andrije Kršanskoga, te glagoljicom pisana nadgrobna ploča Martina Mojsejevića, gospodara Kožljaka iz 1492. (unutrašnjost dvorca je privremeno nedostupna javnosti). Od 1668. pa do 1945. Belaj je pripadao kneževskoj porodici Auersperg, koja ga je učinila središtem šireg privatnog posjeda koji je jedno vrijeme obuhvaćao gotovo čitavu središnju i sjeveroistočnu Istru.

Borut

Borut je danas zajedničko ime za više manjih zaselaka sjeverno od Cerovlja. Zahvaljujući nataloženoj prirodnoj glini uz Borutski potok, tu se već stoljećima njeguje opekarska proizvodnja, kao i u čitavoj dolini Pazinčice. Glina se nekad kopala i oblikovala ručno, a pekla se u poljskim pećima koje se u narodu nazivaju "frnaže". Od 1904. poduzetnik Jakov Ludvig Munz tu tradiciju industrijalizira, a slijedi ga i lokalni poduzetnik Mezzar koji 1911. gradi Ciglanu u Cerovlju, te se borutska i cerovljanska cigla, zbog blizine željezničke pruge i izvozila.

Danas je proizvodnja zbog nedostatka sirovine okrenuta drugim proizvodima, a stanovništvo se sve više okreće i turizmu. Osim smještajnih objekata i agroturističkih domaćinstava od nedavno su na raspolaganju i dvije kružne pješačke staze: Staza svetog Kocijana (4- 13 km) vodi nas na istoimeno brdo južno od Boruta i u Paz, dok nas Staza svetog Silvestra (5 - 15 km) vodi u istraživanje gradine Stari Draguć i u sam Draguć, koji se nalazi 6 kilometara zapadno. Obje su staze označene zeleno - žutim planinarskim markacijama i započinju na borutskoj željezničkoj postaji.

Paz

Paz (njem: Passberg) nalazi se na glavnom, a zapravo i jedinom putu kojim se iz pravca Učke i Boljunskog polja moglo popeti strmim i nestabilnim gudurama do središta poluotoka i do središnjeg naselja Knežije – Pazina. Paz je bio središte zasebne feudalne gospoštije koja je sjedište imala u ovdašnjem kaštelu čiji su ostaci i danas vidljivi na uzvisini iznad naselja. Povijesni dokumenti nam otkrivaju niz imena vezanih zu ovaj kaštel, od akvilejskog partijarha, Ebersteina, Waldersteina, do porodice Barbo koja je 1570 obnovila Kaštel i uz koju su ostale vezane mnogobrojne legende, ali i povijesne zabilješke od kojih se i danas ježi koža. Grobljansku crkvu Svetoga Vida, koja se nalazi na svom brežuljku na suprotnoj strani naselja oslikao je 1461 majstor Albert, a do danas su sačuvana slike Prijestolje mudrosti i Bogorodica s djetetom.

Za posjete crkvama obratite se obitelji Perčić na adresi Paz 14, tel. 052 684 820.

Grimalda

GRIMALDA - romanička župna crkva sv. Jurja na mjestu nekadašnje pretpovijesni gradine; mjesto je danas gotovo bez stanovnika; jedan od najljepših vidikovaca u središnjoj Istri.

Copyright Central Istria 2014. - 2017.