Sveti Petar u Šumi

Počeci i legende

Sveti Petar u Šumi dobio je ime po benediktinskom samostanu koji se u povijesnim dokumentima spominje od 1174. s nejasnom napomenom da postoji već pedeset godina. Za razliku od drugih istarskih mjesta i gradova gdje se naselje oblikuje na brdu sa crkvom i zvonikom, a uz rubove brda nižu se kuće, u Sv. Petru u Šumi nije bilo ni oko crkve ni oko samostana kuća, već su stanovnici stanovali podalje, u raštrkanim zaseocima smještenim uz polja i vinograde i na rubovima kraških dolaca ispunjenih zemljom crvenicom koje su obrađivali, baš kao što je i danas.

Legende govore da je u Svetom Petru u Šumi boravio mađarski kralj Salomon (+ 1089.) nakon što je dinastičkim borbama zbačen s prijestolja, a samostan je povezan i sa istarskom granom Goričkih grofova koji su od 13-15. st. stolovali u Pazinu, a u supetarskom samostanu, kojeg su redovito pomagali, su navodno imali obiteljske grobnice.

Iz vremena Benediktinaca sačuvana je tek jedna latinska knjiga pisana karolinom, iz kraja XI. ili početka XII. st. a iz istog je vremena i Supetarski ulomak - kamen pronađen u srušenom samostanskom zidu na kojemu su uklesana glagoljička i ćirilička slova – što dokazuje da su tada u upotrebi bila sva tri pisma.

Raskoš pavlinske crkve

Kad je zamrlo zanimanje za benediktinski red, i samostan opustio, car Fridrih III. ga je 1459. predao pavlinima - bijelim fratrima, koji su samostan obnovili. Zanimljivo je da su klaustar uredili tako da u u podnožju postavili nove renesansne stupove, a stare romaničke premjestili na kat iznad.

Samostansku crkvu Svetog Petra i Pavla Apostola (3 su tada obnovili u gotičkom stilu. U Uskočkom ratu 1616. je samostan spaljen i djelomično srušen, a obnova je započela sredinom XVII. stoljeća. Valvasor u svom djelu Slava Vojvodine Kranjske (1689.) ne pridaje samostanu previše pažnje, spominje tek kuriozitet da u samostanskoj crkvi nikad nije viđen - pauk. Crkva ponovno posvećena 1755., nakon što je dobila danas vidljivo barokno pročelje, a u istom je stilu, kakav susrećemo vrlo rijetko u Istri, bogato opremljena i unutrašnjost crkve.

Sve oltare je izradio pavlin Pavao Riedl, a njegovo su djelo još i propovjedaonica, kućište orgulja te kipovi na pročelju crkve. Njegov suradnik, a tada i upravitelj samostanskog gospodarstva Leopold Keckheisen je pak autor svih oltarnih slika u crkvi. Njihovo je umijeće prepoznato i u širem krugu, te su opremali i oslikavali i druge crkve i samostane (Pazin, Senj, Punat, Crikvenica).

Dvije bočne kapele (prva lijevo i prva desno) su i dan danas djelomično obložene tada postavljenim oslikanim kožnim tapetama, što je pravi raritet. Visoko postavljeni prozori i sustav križnih bačvastih svodova stvaraju posebne svjetlosne učinke, a takav barokni ugođaj crkve oplemenili su oko 1770. i zvukovi orgulja ljubljanskog orguljara Johana Georga Eisl-a.

Čudesna slika Gospe Čestohovske

Uza svo to bogatstvo kakvom nema premca u Istri, glavni motiv hodočašća u supetarsku crkvu je još uvijek čudotvorna slika Majke Božje Čenstohovske koju i danas možete vidjeti izloženu na glavnom oltaru.

Tu je sliku izradio nepoznati pavlinski slikar po uzoru na onu koja se čuva u najvećem poljskom marijanskom svetištu Jasnoj Gori (Čenstohovi). Po izjavama i službenim zabilješkama brojnih svjedoka supetarska je slika na Badnjak 1721. godine proplakala, a u godinama koje su uslijedile dokumentirana su u biskupskom arhivu i u samostanskim spisima brojna čudotvorna ozdravljenja, zbog čega je Sveti Petar u Šumi postao meta hodočasnika.

Kad je car Josip II. u austrijskim zemljama 1783. ukinuo brojne crkvene redove, samostan je postao državno dobro, a knjige iz samostanske knjižnice prodane su na javnoj dražbi. Iz te knjižnice potječe poznati Pavlinski zbornik iz 1644., rukopis sa mnoštvom notama zabilježenih jednoglasnih crkvenih i duhovnih napjeva na hrvatskom jeziku. Pavlinska je crkva Svetog Petra tada postala župnom crkvom i tako sačuvala svoju ljepotu do danas, a dotadašnja župna crkva Sv. Roka, koju i danas krasi naveći kamenim pločama pokriveni krov u Istri - postala je grobljanska crkva.

Pavlini su nakon mnogo godina ponovno preuzeli župu 1993. te se i danas brinu za duhovni život stanovnika Sv. Petra u Šumi.

Križni put o. Danijela Hekića

od 2019. godine na području općine uređena je staza "Križni put o. Danijela Hekića" dužine 4,2 km sa 14 postaja na kojima se nalaze kamene skulpture sakralnih motiva.
Karta i informacije (pdf)

Grad Pazin Općina Cerovlje Općina Gračišće Općina Karojba Općina Lupoglav Općina Pićan Općina Sveti Lovreč Općina Sveti Petar u Šumi Općina Tinjan

Copyright Central Istria 2019.