Pazin 23.1°C u 04:28 sati

Sveti Petar u Šumi

Počeci i legende

Sveti Petar u Šumi dobio je ime po benediktinskom samostanu koji se u povijesnim dokumentima spominje od 1174. s nejasnom napomenom da postoji već pedeset godina. Za razliku od drugih istarskih mjesta i gradova gdje se naselje oblikuje na brdu sa crkvom i zvonikom, a uz rubove brda nižu se kuće, u Sv. Petru u Šumi nije bilo ni oko crkve ni oko samostana kuća, već su stanovnici stanovali podalje, u raštrkanim zaseocima smještenim uz polja i vinograde i na rubovima kraških dolaca ispunjenih zemljom crvenicom koje su obrađivali, baš kao što je i danas.

Legende govore da je u Svetom Petru u Šumi boravio mađarski kralj Salomon (+ 1089.) nakonšto je dinastičkim borbama zbačen s prijestolja, a samostan je povezan i sa istarskom granom Goričkih grofova koji su od 13-15. st. stolovali u Pazinu, a u supetarskom samostanu, kojeg su redovito pomagali, su navodno imali obiteljske grobnice.

Iz vremena Benediktinaca sačuvana je tek jedna latinska knjiga pisana karolinom, iz kraja XI. ili početka XII. st. a iz istog je vremena i Supetarski ulomak - kamen pronađen u srušenom samostanskom zidu na kojemu su uklesana glagoljička i ćirilička slova – što dokazuje da su tada u upotrebi bila sva tri pisma.

Raskoš pavlinske crkve

Kad je zamrlo zanimanje za benediktinski red, i samostan opustio, car Fridrih III. ga je 1459. predao pavlinima - bijelim fratrima, koji su samostan obnovili. Zanimljivo je da su klaustar uredili tako da u u podnožju postavili nove renesansne stupove, a stare romaničke premjestili na kat iznad.

Samostansku crkvu Svetog Petra i Pavla Apostola (3 su tada obnovili u gotičkom stilu. U Uskočkom ratu 1616. je samostan spaljen i djelomično srušen, a obnova je započela sredinom XVII. stoljeća. Valvasor u svom djelu Slava Vojvodine Kranjske (1689.) ne pridaje samostanu previše pažnje, spominje tek kuriozitet da u samostanskoj crkvi nikad nije viđen - pauk. Crkva ponovno posvećena 1755., nakon što je dobila danas vidljivo barokno pročelje, a u istom je stilu, kakav susrećemo vrlo rijetko u Istri, bogato opremljena i unutrašnjost crkve.

Sve oltare je izradio pavlin Pavao Riedl, a njegovo su djelo još i propovjedaonica, kućište orgulja te kipovi na pročelju crkve. Njegov suradnik, a tada i upravitelj samostanskog gospodarstva Leopold Keckheisen je pak autor svih oltarnih slika u crkvi. Njihovo je umijeće prepoznato i u širem krugu, te su opremali i oslikavali i druge crkve i samostane (Pazin, Senj, Punat, Crikvenica).

Dvije bočne kapele (prva lijevo i prva desno) su i dan danas djelomično obložene tada postavljenim oslikanim kožnim tapetama, što je pravi raritet. Visoko postavljeni prozori i sustav križnih bačvastih svodova stvaraju posebne svjetlosne učinke, a takav barokni ugođaj crkve oplemenili su oko 1770. i zvukovi orgulja ljubljanskog orguljara Johana Georga Eisl-a.

Čudesna slika Gospe Čestohovske

Uza svo to bogatstvo kakvom nema premca u Istri, glavni motiv hodočašća u supetarsku crkvu je još uvijek čudotvorna slika Majke Božje Čenstohovske koju i danas možete vidjeti izloženu na glavnom oltaru.

Tu je sliku izradio nepoznati pavlinski slikar po uzoru na onu koja se čuva u najvećem poljskom marijanskom svetištu Jasnoj Gori (Čenstohovi). Po izjavama i službenim zabilješkama brojnih svjedoka supetarska je slika na Badnjak 1721. godine proplakala, a u godinama koje su uslijedile dokumentirana su u biskupskom arhivu i u samostanskim spisima brojna čudotvorna ozdravljenja, zbog čega je Sveti Petar u Šumi postao meta hodočasnika.

Kad je car Josip II. u austrijskim zemljama 1783. ukinuo brojne crkvene redove, samostan je postao državno dobro, a knjige iz samostanske knjižnice prodane su na javnoj dražbi. Iz te knjižnice potječe poznati Pavlinski zbornik iz 1644., rukopis sa mnoštvom notama zabilježenih jednoglasnih crkvenih i duhovnih napjeva na hrvatskom jeziku. Pavlinska je crkva Svetog Petra tada postala župnom crkvom i tako sačuvala svoju ljepotu do danas, a dotadašnja župna crkva Sv. Roka, koju i danas krasi naveći kamenim pločama pokriveni krov u Istri - postala je grobljanska crkva.

Pavlini su nakon mnogo godina ponovno preuzeli župu 1993. te se i danas brinu za duhovni život stanovnika Sv. Petra u Šumi.

Copyright Central Istria 2014. - 2017.