Sveti Petar u Šumi

Sveti Petar u Šumi dobio je ime po benediktinskom samostanu koji se u povijesnim dokumentima spominje od 1174. s nejasnom napomenom da postoji već pedeset godina. Za razliku od drugih istarskih mjesta i gradova gdje se naselje oblikuje na brdu s crkvom i zvonikom, a uz rubove brda nižu se kuće, u Svetom Petru u Šumi kuća nije bilo ni oko crkve, ni oko samostan, već su stanovnici stanovali podalje, u raštrkanim zaseocima smještenim uz polja i vinograde i na rubovima kraških dolaca ispunjenih zemljom crvenicom koje su obrađivali, baš kao što je i danas.

 

Legende govore da je u Svetom Petru u Šumi boravio mađarski kralj Salomon (1089.) nakon što je dinastičkim borbama zbačen s prijestolja, a samostan je povezan i s istarskom granom Goričkih grofova koji su od 13 do 15. stoljeća stolovali u Pazinu, a u supetarskom su samostanu, koji su redovito pomagali, navodno imali obiteljske grobnice.

 

Iz vremena Benediktinaca sačuvana je tek jedna latinska knjiga pisana karolinom, iz kraja XI. ili početka XII. stoljeća, a iz istog je vremena i Supetarski ulomak - kamen pronađen u srušenom samostanskom zidu na kojemu su uklesana glagoljička i ćirilička slova što dokazuje da su tada u upotrebi bila sva tri pisma.

 

Okružen starim šumama i smješten na brežuljkastoj zaravni - Sveti Petar u Šumi - najneobičnije je istarsko naselje. Za razliku od drugih istarskih mjesta i gradova gdje se naselje oblikuje na brdu, u Svetom Petru u Šumi u početku ni oko crkve ni oko samostana nije bilo kuća, sve kako bi se očuvao mir i sabranost benediktinskih redovnika.

Preuzmi brošuru