Tinjan | Središnja Istra - Turistička zajednica

Utvrda na granici

Tinjan je nekada bio gradić na granici. U rimsko je doba tadašnji Attinianum čuvao granice porečkog agera prema nedovoljno romaniziranoj unutrašnjosti Istarskog poluotoka i nadzirao prometnicu prema Tarsatici. U srednjem vijeku postaje jedan od oslonaca pazinskih posjeda MajnardaČrnogradskog te zajedno s Pazinskim kaštelom, ženidbenom vezom,dospijeva u vlast Goričkih grofova. Njima je tinjanska utvrda čuvala često napadanu zapadnu granicu prema posjedima Akvilejskog patrijarha, baš kao što je od 1374. godine pa sve do dolaska Napoleona svojim novim vlasnicima, carskoj obitelji Habsburg,čuvala vruću granicu Pazinske grofovije prema posjedima Venecije. Iako smješten na granici, Tinjan nije bio tek obična utvrda, već se od 1578. godine naziva - gradom.

Općina istarskog pršuta

Danas je Tinjan sredina koja ponosno čuva svoju povijest i tradiciju, bilo da je riječ o simbolima ovog kraja, kamenom suhozidu i lokvama te kosirima i rankunima, folklornom i graditeljskom nasljeđu, predaji i legendama ili pak o vrhunskim gastronomskim delicijama poput istarskog pršuta.

Tradiciju proizvodnje vrhunskog pršuta na Tinjanštini danas čuva nekoliko registriranih pršutana, a 2006. godine Tinjan se proglasio i Općinom istarskog pršuta. Još je jedna znakovita tradicija ovoga kraja kovački zanat, a tinjanski kosiri nadaleko su poznati, pa se na blagdan Šimunju u Tinjanu tradicionalno održava smotra kosira i drugih kovačkih proizvoda kovača iz cijele Istre.

Upoznajte Tinjan

Tinjan ćete najbolje upoznati krenete li od vidikovca nad Dragom kod Županskog stola (1) oko kojeg su u prošlosti zasjedali župani i suci. Do samog stola, uz put koji vodi u dolinu, stoji kip sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika od poplava te zaštitinik I spovjednika, kraljica, siromašnih i graditelja mostova. S vidikovca se pruža pregledan pogled duž plodne doline prema obližnjoj Kringi, a naziru se i kuće u mjestima Sv. Petra u Šumi i Ježenj, s druge strane Drage. Ovdje je u prošlosti tekla rijeka sve do obale mora i Limskog zaljeva. S ovoga mjesta stara popločana ulica vodi u Geto (2). Tu je nekada, na samom ulazu u kaštel, stajao most...

>>> više

Zbirka Depiera

Tinjanska Zavičajna zbirka nosi ime svog utemeljitelja, Enrika Depiere (1926.–2017.). Depiere su, čini se, u Tinjan doselile iz Karnije već u16.stoljeću i plemićkog su porijekla, a do danas su iz te obitelji potekle mnoge značajne ličnosti za Tinjan, ali i mnogo šire (svećenici, liječnici, odvjetnici, gradonačelnici, notari...).

Enriko je za čitavog života, kao zaljubljenik u povijest svog kraja, a istodobno svjestan bogatstva i značaja svojih predaka, skupljao sve dostupne materijale i predmete u svoju privatnu zbirku. Godine 2013. tu je bogatu zbirku darovao Općini Tinjan te je iste godine osnovana udruga koja skrbi o predmetima u Zbirci. Danas se Zbirka nalazi u privatnoj kući obitelji Depiera, na adresi Tinjan 28. Zbirka sadrži oko 5 tisuća predmeta o kojima se danas brine udruga Zavičajna zbirka Enriko Depiera ili skraćeno ZZED.

Predmeti u Zbirci organizirani su prema svom sadržaju, materijalu, vremenu nastanka, prema uporabi i slično. Na taj način možemo izdvojiti sljedeće sastavnice koje čine ovu Zavičajnu zbirku: stare razglednice, fotografije i fotografski pribor, predmeti vezani za život i rad biskupa Jurja Dobrile, predmeti vezani uz život i rad osnivača Zbirke, razni uporabni predmeti u kuhinji i domaćinstvu, predmeti vezani za stareo bičaje i zanate, tekstil, glazbeni dio Zbirke u kojem se ističu klavir iz 1860.-ih i notni zapisi svećenika i etnografa Josipa Ptašinskog. Tu je i bogati fundus grafika te arhivskog gradiva koje potječe uglavnom iz 19.stoljeća. Značaj je Zavičajne zbirke Depiera, kako za lokalnu zajednicu, tako i za čitavu regiju, višestruk.

U Zbirci se posebno ističu najstarija fotografija dosad otkrivena u Istri (iz 1853. godine), koja je ujedno jedina (zasad otkrivena) u Istri napravljena povijesnom tehnikom kalotipije ili slanim papirom. Osim nje, ističe se i ostavština fotografija jednog od prvih fotografa amatera u Istri iz kraja 19. stoljeća, Vittoria Depiere, koja predstavlja otkriće fotografskog blaga za istarske okvire, ako ne i hrvatske. Također, fotografije tinjanskih župnika, načelnika, istarskih sabornika s druge polovice 19. stoljeća predstavljaju pravi raritet. Sve navedeno nadopunjuje i daje novu sliku na početke fotografije u Istri. Osim značajnog fotografskog fundusa, tinjanski muzej ističe se originalnim pismima biskupa i preporoditelja Jurja Dobrile, ručno pisanim lokalnim kuharicama iz 19. stoljeća, a jedna od specifičnosti je i doživljaj suživota gradskog i seoskog stanovništva Tinjana u 19. stoljeću.

Zavičajna zbirka otvorena je uz prethodnu najavu na 091 762 1174 (Ivan); 091 941 7446 (Nina); ili mailom na [email protected]

Ulaz je slobodan, donacije su dobrodošle.

Suhozidi i kažuni

Na svakom koraku Tinjanštine naići ćete na prastare suhozide i kažune. Posebnost tinjanskih kažuna je što nisu uvijek okrugli, već mogu biti i četvrtasti ili čak ukopani pod zemlju na rubu dolca. Tipična gradnja kamenih kuća s baladurom naročito je dobro sačuvana u manjim selima, dok su visoko ograđena dvorišta i monumentalni portuni, ulazna vrata, karakteristični za južni dio Tinjanštine.

Video

Odredišta

Lokalna gourmet lista

Restorani, konobe, pizzerije

Vinari

Biciklističke staze

Od lokve do lokve