ISTRA INFO COVID-19

Pazin

Pazin - srce Istre

Pazin je grad duge i bogate tradicije. Smješten u samom srcu istarskog poluotoka, tek tridesetak kilometara udaljen od poznatih turističkih centara. Tu se život odvija podjednakim intenzitetom i zimi i ljeti. Iznimno, svakog se prvog utorka u mjesecu u grad slije prava rijeka znatiželjnika iz čitave Istre, koji dolaze na tradicionalni Pazinski samanj.

>>> više o povijesti Pazina

Pazinski kaštel

Pazinski je kaštel najveća i najbolje sačuvana srednjovjekovna utvrda u Istri. U pisanim se dokumentima spominje od 983. Od tog vremena Pazinski kaštel, zajedno s naseljem koje se polako širilo oko njega, mnogo puta bio poklanjan, osvajan i pljačkan, rušen, pregrađivan i davan u zakup. Mijenjao je vlasnike i upravitelje i mijenjao je imena.

Bio je u vlasti akvilejskih patrijarha, pa goričkih grofova. Iz sigurnosti njegovih zidina upravljalo se čitavim područjem središnje Istre, koje se tada nazivalo Grafschaf Mitterburg, Contea di Pisino ili Pazinska knežija. Cijela je knežija od 1374. bila u privatnom posjedu austrijske kuće Habsburg. Danas su u Kaštelu smještene izložbe Etnografskog muzeja Istre i Muzeja grada Pazina.
>>> više o izložbama u Kaštelu

Pazinska jama

Podno zidina kaštela, u grotlu Pazinske jame, rijeka Pazinčica završava svoj nadzemni tok, nastavljajući podzemljem prema jugu. Stotinjak metara ispod nivoa grada ponornica tvori dva podzemna jezera, međusobno povezana sifonom. U razdobljima obilnijih kiša otvor ponora ne može progutati svu pridošlu vodu, pa se u kanjonu stvori pravo jezero, dugo i do 2 km. Takve su pojave zabilježene 1883., 1896., 1930., 1934., 1935., 1961., 1964., 1974., 1993., 2002. (dvaput), 2008., i 2009. godine. Najveća poplava koja se pamti bila je ona 1896. kad je voda došla do 30 m ispod zidina Kaštela. 

Čudnovata je Pazinska jama od davnina plijenila pozornost mnogih koji su imali prilike vidjeti to jedinstveno djelo prirodnih sila, pa je, kao i Kaštel, nalazimo u radovima brojnih putopisaca (Valvasor, Petronio, Yriarte) a pružila je inspiraciju i piscima poput Julesa Vernea, Vladimira Nazora, Dantea i mnogim drugima.
Dio Pazinske jame moguće je istražiti i upoznati kratkom šetnjom po pješačkoj stazi (500m) s južne strane. Ukoliko ste ljubitelj adrenalina, uđite u jamu s iskusnim speleolozima i istražite podzemni svijet u atraktivnoj speleoavanturi ili pak preletite Pazinsku jamu na Zip line-u.
>>> ZipLine Pazinska jama
>>> Speleoavantura Pazinska jama

Župna crkva Svetog Nikole

U prvotnom obliku podignuta je 1266. godine, nadograđivana tijekom 15. i 18. stoljeća. Posebnu zanimljivost predstavlja mrežasti gotički svod prezbiterija s ciklusom fresaka naslikanim oko 1460. godine.

Te freske spadaju u sam vrh kasnogotičkih likovnih ostvarenja u Istri. Isti način gradnje svoda koristio se kasnije pri gradnji još nekih istarskih crkava, pa i one u pazinskom Franjevačkom samostanu. Velike crkvene orgulje djelo su Gaetana Callida, a potiču iz 1780. godine. Uz crkvu je 1705. godine podignut 45 m visok zvonik.
Za posjete kontaktirati Župni ured Pazin +385 (0)52 622 198

Franjevački samostan

Kompleks franjevačkog samostana s crkvom Pohođenja Blažene Djevice Marije sagrađen je 15. stoljeću, u razdoblju od 1463. do 1477. godine.Crkva ima kasnogotički prezbiterij po uzoru na crkvu sv. Nikole. Tijekom minulih stoljeća pazinski su franjevci u samostanu držali ljekarnu i bolnicu. Od 1781. do 1834. godine u samostanu je djelovala pučka škola, a od 1836. do 1873.i gimnazija s nastavom na njemačkom jeziku.
Pazinski franjevci kao svoj najveći blagdan slave Rim (Porcijunkulu).Crkva je redu Svetog Franje dala privilegij da oni koji na dan 2. kolovoza pohode crkvu Gospe od Anđela u Assisiju dobiju oprost grijeha. Taj se običaj proširio i na mnoge franjevačke crkve, a među njima i pazinsku.

Spomen dom

Spomen dom je podignut u znak sjećanja na rujan 1943. godine kada je u Pazinu donesena povijesna Odluka o sjedinjenju Istre, Rijeke, Zadra i otoka s maticom zemljom.
Danas je središte kulturnog i društvenog života grada, s gradskom knjižnicom i čitaonicom, izložbenim prostorima, koncertnim i kino dvoranama, te ostalim pratećim sadržajima kojima upravlja Pučko otvoreno učilište.
Također, u prostoru zgrade nalazi se caffe bar i diskoteka.

Državni arhiv

U Pazinu je, kao kruna dugogodišnje borbe za pravo školovanja na materinjem jeziku, 1899. godine otvorena Carsko-kraljevska velika državna gimnazija, prva srednjoškolska ustanova istarskih Hrvata. Taj događaj bio je krupan i značajan uspjeh u borbi za očuvanje nacionalnog identiteta hrvatskog življa u Istri. Carsko-kraljevska velika državna gimnazija djelovala je do 1919. godine, a nakon Drugog svjetskog rata njenu tradiciju nastavlja Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile

Danas u zgradi Stare pazinske gimnazije djeluje Državni arhiv Pazin, koji po arhivskoj građi predstavlja jedan od najbogatijih arhiva u Hrvatskoj, a po notarskim zapisima prednjači i pred nekima od velikih svjetskih arhiva.

Biskupsko sjemenište

Jedna od najupečatljivijih građevina u Pazinu je zgrada nekadašnjeg Biskupskog sjemeništa u ulici Jurja Dobrile. Zgradu je gradilo "Đačko pripomoćno društvo za Istru" još prije Prvog svjetskog rata, s namjerom da u njoj bude đački dom.
Od 1936. godine u njoj je bio smješten "Zavod Fabio Filzi", dok su je u Drugom svjetskom ratu koristile vojske svih zaraćenih strana. Od prosinca 1945. godineu zgradi djeluje Biskupsko sjemenište, a od 1993. Pazinski kolegij - klasična gimnazija , srednja škola s cjelodnevnim boravkom, i jedna od prvih privatnih srednjih škola u Hrvatskoj.

Pazinski potok - Pazinčica

Pazinski potok ili Pazinčica nastaje iz tri manja potoka, Lipe, Rakova potoka i Borutskog potoka, te potom sa sjeverne strane ulazi u Pazinsku kotlinu. Ovdje nailazi na kraški teren pa u svom toku do Pazina formira brojne veće ili manje kaskade, prave male slapove i jezerca, od kojih su neka ljeti pogodna i za kupanje.
Najzanimljiviji su Pazinski krov i Zarečki krov. Dolina Pazinskog potoka, zajedno s Pazinskom jamom u kojoj potok ponire, atraktivno je prirodno područje koje privlači brojne ljubitelje prirode - bicikliste, penjače, šetače i ribolovce. U prošlosti je snaga vode Pazinčice korištena za pokretanje brojnih mlinova čiji su ostaci i danas vidljivi duž potoka.

Legenda o nastanku Pazinske jame

U pradavna vremena, kad su u Istri s ljudima živjeli i divovi, na sjeveru su se Istre prostirala golema jezera i močvare. Drugdje je krajolik bio suh, bez potoka ili izvora pa ljudi zamoliše diva bana Dragonju da im pomogne natopiti zemlju. Dragonja je upregnuo volove i jednim je potezom povukao široku brazdu od jezera do mora. Nastala je tada rijeka koju je div nazvao po sebi, Dragonja. I nije se zaustavio, već je sutradan stvorio još ljepšu rijeku, koju je nazvao po svojoj ženi Mirni. Onda je zaorao i treći put. Kad je sa svojim plugom stigao do zidina Pazinskog kaštela, s prozora mu je počela prigovarati žena pazinskog kapetana. Ismijavala mu se ona da vuče plitku i vijugavu brazdu. Ban Dragonja se jako naljuti i uvrijedi, stoga je podigao plug, a volove potjerao kući. Nedovršena brazda napunila se vodom koja je uskoro počela poplavljivati pazinsku kotlinu. Voda se podigla sve do vrha zidina Kaštela, prijeteći da će poplaviti čitav grad. Uplašeni Pazinci stadu zapomagati, plakati i moliti Dragonju da ih spasi pogibelji. Ban Dragonja ih je uslišio. Svojom je golemom nogom lupio po zemlji, točno ispod litice na kojoj se uzdizao Kaštel. Uz strašnu se buku zemlja otvorila te se ukazala ogromna jama koja je progutala silnu vodu. Tako je umjesto treće rijeke nastala vijugava Pazinčica, čija se voda i dan danas netragom gubi u bezdanu Pazinske jame.

Istražite okolicu

Krenite krivudavim stazama i putovima, prepustite se uživanju u ljepotama prirode, proučavanju bogate povijesne i kulturne baštine i otkrijte koje priče kriju mjesta:
Beram
Lindar
Trviž

Središnja Istra A-Ž

Grad Pazin Općina Cerovlje Općina Gračišće Općina Karojba Općina Lupoglav Općina Pićan Općina Sveti Lovreč Općina Sveti Petar u Šumi Općina Tinjan

Copyright Central Istria 2021. Pravila Privatnosti